POLOŽAJ Turska se zemljopisno proteže na dva kontinenta. Antolija, azijski dio države, zauzima oko 97 posto površine Turske. Sveukupne granice Turske dugačke su 9.850 km, od čega 7.200 km zauzimaju nadmorske granice. Na zapadu Turska izlazi na Egejsko more, na jugu ima izlaz na Sredozemno more, te na sjeveru na Crno more. Na kopnu graniči s osam zemalja sa sveukupno dužinom kopnenih granica od 2.648 km. Na sjeverozapadu graniči s Grčkom i Bugarskom, sjeveroistoku s Gruzijom, Armenijom, Azerbajdžanom, na istoku s Iranom i Sirijom. Nedaleko od obale se nalazi Cipar koji je politički podijeljen na međunarodno priznatu Republiku Cipar i samo od Turske priznatu tursku Republiku Sjeverni Cipar. Sjever Turske je jedno od najaktivnijih područja na svijetu s vrlo čestim potresima. Od većih gradova najviše je potresen Istanbul.
RELJEF Turska se zemljopisno podjelila u sedam religija. To su: Mramorna religija, Egejska religija, Crnomorska religija, Središnja Anatolija, Sredozemna religija, Istočna Anatolija i Jugoistčna Anatolija. Ove regije se znatno razlikuju po vegetaciji i klimatskim uvjetima. Tracija se nalazi zapadno od Bospora na europskoj strani zemlje. Na tracijskoj strani rijeka Marica tvori granicu s Grčkoj. Istočno od Bospora nalazi se Mramorna regija. Mramorno more dijeli Europu od Azije, te Egejsko more od Crnog mora. Na izlazu na Sredozemno more nalazi se tjesnac Dardaneli dugačak 60 km. Na Bosporu se nalazi Istanbul koji je najveći turski grad. Egejska religija je razvijena poljoprivreda. Iznimno brdoviti krajolik proteže se uzduž zapadne obale do Bodruma. Uz čemprese i masline ovdje se uzgaja i vinova loza.
Crnomorska regija zauzima sjeverno obalno područje Turske. Ovu regiju karakterizira blaga i vlažna klima. Planinsko područje ove regije prekriveno je šumama. Na ovom vrlo plodnom tlu uzgajaju se čaj, duhan, kukuruz i lješnjaci.
Pet najnapučenijih pokrajine u Turskoj su: Istanbul, Ankara, Izmir, Bursa i Adana.
TURSKA 